POGLED S OTOKA I NA OTOK
Srednjoškolci u Visu pokazali koliko dobro prihvaćaju i razumiju roman Kiklop!
(nakon 4. po redu manifestacije Marinković nas spaja održane početkom travnja)
Anči Fabijanović, prof.
Manifestacija Memorijalne zbirke Ranko Marinković pozitivnoga naslova Marinković nas spaja (MNS), koja okuplja učenike iz različitih hrvatskih sredina, održana je četvrtu godinu za redom u Visu i na Visu od 4. do 7. travnja 2019. godine. Ovogodišnja tema je bila roman Kiklop klasika hrvatske književnosti, akademika Ranka Marinkovića, tj. analiza njegovih likova. A te likove, iz jednog od ponajboljih ako ne ponajboljeg romana u Hrvatskoj u 20. stoljeću, u Visu su na radionicama proučavali (i predavali čak jedni drugima i svojim profesorima!) srednjoškolci iz različitih hrvatskih sredina.
Budimo konkretniji: radi spajanja s Marinkovićem Vis su pohodili učenici Pete gimnazije Split, Ekonomsko-birotehničke škola Split, Prve gimnazije Varaždin, te Gimnazije Lucijana Vranjanina Zagreb. A domaćini, i sudionici također, su naravno bili učenici Srednje škola “Antun Matijašević Karamaneo” iz Visa. Svi s profesoricama Suzanom Kačić-Bartulović, Ksenijom Mađarić, Dragicom Dujmović Markusi i Ivanom Koceić (samo na žalost prof. Ljiljana Mlačić-Bakus opravdano nije bila prisutna, ali je stalno bila u kontaktu s kolegicama i učenicima i organizatorima). A onda su zadnjeg dana učenici izveli monodrame kojima su pokazali, vrlo kreativno i originalno kako itekako dobro prihvaćaju Kiklopa!
Manifestacija MNS održana je uz Grad Vis kao suorganizatora, a program MZRM su poduprli ponajviše Matica hrvatska (naravno i OMH Vis!), Splitsko-dalmatinska županija i Zaklada HAZU, uz TZ gada Visa,i Nautički centar Komiža, a predavači su bili . dr. sc. Dragica Dujmović-Markusi, dr. sc. Lana Molvarec te Tomislav Čegir, prof. – sve je to vidljivo na plakatu na kojem je pokazan i prekrasan kip mlade kiparice Ive Perović Melkiorova paranoja, dio fonda (kao donacija) Zbirke MZRM.
Što se moglo čuti 6. travnja u Hrvatskome domu u gradu Visu, u programu otvorenom ne samo za učenike nego i za javnost? Naglasci su bili ovi:
Dragica Dujmović Markusi, uzevši za temu „Dijalog s tradicijom u Kiklopu“ govorila je o tri temeljna sistema, a to su: život, strah i smrt. Zatim je govorila o problemu intelektualca u umjetnosti, preporučivši kao literaturu koju treba ponuditi djeci roman Never more. Govorila je koji su likovi u Kiklopu vezani uz strah, o tome kako je to egzistencijalni roman, ali i postmodernistički, a iz prošlog stoljeća, 20-tog dakle.
Temelje dijaloga s tradicijom ona nalazi u Homeru, Dostojevskom, Shakespeareu, Danteu i Joyceu. Tumačila je predavačica srednjoškolcima ali i ostaloj publici, kaku biografiji Marinkovićevu još treba proučiti, o terminu i motivu ljudetine kao topovskoj hrani itd its. Bilo je više nego zanimljivo.
Isto možemo reći za predavanje iste predavačice dan ranije za učitelje, profesore i knjižničare, gdje je govorila o vrlo zanimljivim detaljima, pa i krivim podatcima (pa i uglednih institucija) u biografiji tako velikog autora kakav je Ranko Marinković, koje svakako treba ispraviti.
Čitanje Kiklopa je očaravajuće!
Dr. sc. Lana Molvarec, docentica na FFZG jako se uspješno nadovezala na prethodno predavanje (a nazvala ga je Čitati Kiklopa danas: što nam književnost može reći o životu?) te prenijela poruku kolega koji zajedno s njom svjedoče o tome kako mladi manje biraju humanističke znanosti na FFZG-u nego ranije, pa je prenijela želju „Pokušaj regrutirati nekoga.“ Mislim da je u tome uspjela. Evo zašto: govorila je o tome kako humanističke znanosti ne donose profit ali postoji i drugi profit: spoznaja o nama samima. Pa je rekla da „Kiklop ne nudi samo odraz svijeta nego povratno može djelovati na njegov novi uvid . Uvijek se u Kiklopu, ustvrdila je, može prepoznati ne samo univerzalno nego i ono što je aktualno i danas.
Kombinacija spoznaje i konkretnog u tom romanu veže nas, emocionalna je, a učinci proizlaze iz pitanja, znače prepoznavanje i djeluju – očaravajuće! Ili konkretno: čitatelj shvaća kako ljudi funkcioniraju. Ustvrdila je docentica Lana Molvarec kako je uživanje u čitaju nadilaženje sebe, za Kiklopa tvrdi da nudi fascinaciju tekstom i nudi refleksivno čitanje, a to je uvijek s olovkom u ruci. Zato je, ustvrdila je, književnost bolja i od psihologije i od sociologije. Ako mene pitate: rukavica je bačena. Nemamo mjesta za ostale njene misli, od one kako glavni junak bježi u ludilo koje čak i oslobađa do one kako čak i strah oslobađa, daje smisao, potiče na razmišljanje. Svakako je riječ je o mladoj znanstvenici i predavačici koja je s pravom dobila veliki pljesak prisutnih!
Film Kiklop kao da je snimljen danas
Svoje je predavanje „Kiklop i film“, uz niz prekrasnih ulomaka, prof. Tomislav Čegir počeo tvrdnjom kako „nas povezuju Kiklop te pojam karnevalizacije“. Posebno je publici, vjerujem, bilo zanimljiv njegovo približavanje spoja Vrdoljaka i Marinovića, Jer je Antun Vrdoljak odmah nakon što je roman tiskan ustvrdio „snimit ću film“. Bila je to, tvrdi Čegir, metoda i rekonstrukcije i interpretacije. Naime, mijenjali su (čak i zajedno) jezik medija ali ostavili duh romana. Nakon tumačenja Kiklopa kao filma (uz slavne i nenadmašne ulomke o mahovini, pa iz Daj dama, sve do Maestrove smrti, uz niz predivnih filmskih rješenja i beskrajno šarmantnih i uspjelih uloga slavnih glumaca. Sam je Čegir rekao a su impresivni: od Dvornika do Gregurevića. Predavač je uspješno a sažeto dio predavanja posvetio i sjajnom snimatelju Pinteru (jer se osjeća ugođaj), pa vrednovanju putem radijskih vijesti, te ustvrdio „Kiklop kao da je snimljen danas.“ Veći kompliment Vrdoljak nije mogao dobiti. A zaslužio ga je. Čegir je ustvrdio kako je dramska serija istog redatelja prema novelama Ruke zapravo bila posveta Marinkovićevom stvaralaštvu. I to vrlo uspješna!
Samo par riječi o monodramama prisutnih učenika: predstavili su likove na svoj način, kako ih oni razumiju, pa su tako govorili o preventivnoj dehumanizaciji, o
zgradi „u kojoj ljudi moraju biti pametni“, o tome kako treba prezirati tehnologiju (trebali su dignuti ruke tko nema mobilel- nijedna nije bila u zraku!?) itd its. Uz jedan sjajan citat „prkositi budali znači postati isto.“ U Visu ina Visu djeca su pokazala kako (p)ostati pametan, pametniji, kako spoznati uvijek više i bolje, kako shvatiti što je teški tekst, a puno ti znači, Doista želim da mnogi odu kod docentice Molvarec (kroatistika, a ona je trenutno pročelnica) ili na neke druge humanističke studije. Jer, Marinković nas spaja i spajat će nas i dalje kako bismo naučili misliti i prije svega – čitati s olovkom. Onda nešto ostaje, onda nešto raste, onda se misli i napreduje. Mladi su to koji nama starijima daju snagu da se bavimo ne samo književnošću nego i njima koji će je čitati, prepoznavati, proučavati, tumačiti, kojima će obogatiti život!
U sklopu manifestacije MNS održan je tradicionalni dio Putovima Ranka Marinkovića, uz čitanje citata na mjestu opisa diljem grada Visa (od Prirova i Samostana preko slavne Grede do Crkve sv. Ciprijana i Justine), postavljen je vijenac na rodnoj kući akademika u predjelu Kut, a na grobu u Komiži je u nedjelju položen buket cvijeća uz znakovitu i Zavičajnu pjesmu Jakše Fiamenga. Da, Marinković nastavlja spajati učenike/srednjoškolce i profesore te predavače i filmske kritičare, a upravo su srednjoškolci poučili za Hrvatski radio – Radio Split: voljeli bismo kad bi nas bilo i više, kad bi došlo još učenika iz mnogih škola diljem Hrvatske: da razmjenjujemo iskustva, učimo i družimo se. I bilo bi tako da uz spomenute podupiratelje program „prepoznaju“ barem jedno (ili oba) od dva matična/resorna ministarstva kojima ovakva tematika i način obrade pripadaju: Ministarstvo kulture i/li Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nadajmo se da će tako i biti! No, za sad, važno je jedno: Marinkovićevo djelo u i na Visu živi, čita se, citira, kreativno i nadahnuto i inspirativno tumači, a to je najvažnije.
I ne zna se tko više uživa: organizatori, podupiratelji, profesori, predavači ili srednjoškolci! Jer dok drugi o tome pričaju Memorijalna zbirka Ranko Marinković s pomagačima to provodi u djelo- čitanje s olovkom i razumijevanjem!
Memorijalna zbirka Ranka Marinkovića, Vis, photos
https://www.google.com/search?hs=753&q=memorijalna+zbirka+ranka+Marinkovića+Vis,+photos&tbm=isch&source=univ&client=opera&sa=X&ved=2ahUKEwjn3abJ2N3hAhXjlYsKHWrUBzIQsAR6BAgJEAE&biw=1877&bih=917
Željko Marasović darovao orguljašku skladbu Ruke Memorijalnoj zbirci Ranko Marinković
Ruke 1
https://www.youtube.com/watch?time_continue=2&v=gwvZNTIAZl4
https://kut-vis.blogspot.com/2018/07/zeljko-marasovic-darovao-je-orguljasku.html
Vis-à-vis
http://islandvis.blogspot.com/2018/04/marinkovic-nas-spaja-2018.html
Marinković nas spaja….
Memorijalna zbirka 'Ranko Marinković' / Foto: Igor Mušić
http://stav.cenzura.hr/skok-u-kreativni-vis-fotogalerija/
Skok u kreativni Vis + FOTOGALERIJA
http://stav.cenzura.hr/skok-u-kreativni-vis-fotogalerija/