Koncept modernog suverenizma je snažna država koja kapitalizira međunarodni položaj i utjecaj za svoje interese
https://vlada.gov.hr/vijesti/koncept-modernog-suverenizma-je-snazna-drzava-koja-kapitalizira-medjunarodni-polozaj-i-utjecaj-za-svoje-interese/30003
Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je večeras u Dnevniku Nove tv.
Plenković je najprije kazao da se čuo s ministrom uprave Ivanom Malenicom kojem je potvrđen pozitivan nalaz na koronavirus. ''On je čvrst, mlad, vjerujem da će o biti dobro'', rekao je i dodao da je Malenica u četvrtak bio na sjednici Vlade na kojoj su se svi pridržavali epidemioloških mjera te s obzirom da je njegov rizik uslijedio kasnije, nije bilo potrebe za testiranjem ostalih članova Vlade.
Malenica bi u sastavu nove Vlade trebao biti ministar uprave i pravosuđa, no on zbog bolesti neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora te će zbog toga prisegu dati kasnije.
Pregovori u Bruxellesu uspjeh su bez presedana; govor koji je sve preokrenuo
Plenković se osvrnuo i na teške pregovore čelnika zemalja članica EU-a koji su, nakon nekoliko dana i noći rasprave, postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna i instrumenta reakcije na Covid 19, "EU iduće generacije" te otkrio koji je bio ključan trenutak za postizanje dogovora.
''Postojala su tri segmenta dogovora. Jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, htjele su da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50. Ja sam održao govor koji je preokrenuo situaciju, a koji je nekoliko kolega podržalo. Rekao sam da smo došli u vremenski tjesnac, pet mjeseci se nismo fizički sastali. Imamo veliki problem i treba nam veliko rješenje. Jednostavno sam rekao da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu'', otkrio je premijer koji je sve čelnike podsjetio da ne mogu izići pred građane, financijska tržišta, biznise, medije bez rješenja.
Dvadeset dvije milijarde eura za Hrvatsku
Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran, Plenković je odgovorio: ''Vraća se tek od 2026. pa do 2050. godine. Vraćat ćemo ih kroz europski proračun i to tako da kroz kamate niti vi niti ja, nitko to neće osjetiti'', otkrio je.
''22 milijarde eura kroz 7 godina je 166 milijardi kuna. Mi ćemo to detaljno razraditi i napraviti vrlo precizan plan koji će korespondirati s programom rada Vlade, Nacionalnim programom reformi, posebnim preporukama koje se odnose na nas, primjerice - na tržište rada'', rekao je, najavljujući fleksibilizaciju tržišta rada.
Dodatnih 400 milijuna eura za Hrvatsku
Predsjednik Vlade napomenuo je da je Hrvatska uspjela progurati tezu o kojoj je stalno govorio: da je Hrvatska u specifičnom položaju jer je imala priliku koristiti samo jedan Višegodišnji financijski okvir, što nije slučaj ni sa jednom drugom europskom zemljom članicom.
Ponovio je da je koncept modernog suverenizma snažna država koja kapitalizira međunarodni položaj i utjecaj tako da se u tijelima u kojima jesmo izborimo za hrvatske interese.
Fleksibilno tržište rada
''Ono što trebamo učiniti je da imamo takav obrazovni sustav da ljudi budu spremni za tržište rada koje se mijenja. Naše će mlade generacije sutra možda raditi zanimanja koja danas ne postoje. Zato je smisao svega ovoga i modernizacije europskog proračuna da ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomije tako da se bavimo onim sektorima koji će biti globalno konkurentni, objasnio je.
''A što se tiče rada od kuće, mislim da je to neminovno ako ne nađemo cjepivo'', poručio je Plenković na pitanje o fleksibilizaciji radnog vremena i dodao da je Zakon o radu jedan od najosjetljivijih zakona te će ići u smjeru zaštite radnika. ''Temeljni je cilj zadržati radna mjesta'', zaključio je.
O potresu u Zagrebu: Gradimo financijski okvir za oporavak
Objasnio je da nije točno da zemlje koje smatraju da neka članica EU-a ne djeluje u skladu s planom gospodarskog oporavka mogu ''prijaviti'' tu zemlju, već pojašnjava da one mogu zatražiti reviziju plana gospodarskog oporavka određene zemlje.
Kada je o riječ o sanaciji šteta nakon potresa u Zagrebu, Plenković je otkrio da se stvara europski okvir za oporavak glavnog grada. ''U četvrtak sam u Bruxellesu išao na sastanak s Ursulom von der Leyen i Europska komisija će sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura, nakon čega će doći još nešto više od 500 milijuna eura"
"Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba", kazao je, otkrivajući da postoji i mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europe koja ima nišu za financiranje i stanovanje. "Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600, možda i 700 milijuna eura"
Iznijet ćemo mandat do kraja
Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku moći iznijeti mandat do kraja. Predsjednik Vlade smatra da su Most i Domovinski pokret tijekom kampanje imali nerazuman, ucjenjivački pristup, što ih je diskvalificiralo iz suradnje s HDZ-om.
"Netko tko ide u političku utakmicu s takvim pristupom, ili nema iskustva, ili ne razumije kako politika funkcionira. Sada će u oporbi imati prilike to naučiti", poručio je.
Na pitanje o odnosu s predsjednikom države Zoranom Milanovićem u budućnosti Plenković kaže da taj odnos mora biti u skladu s Ustavom. ''Drugačiji ne može biti'', rekao je. Otkrio je da će, koliko on zna, predsjednik Zoran Milanović doći 5. kolovoza na obljetnicu Oluje u Knin. ''Posebno ćemo voditi računa o epidemiološkoj situaciji. Dogovorit ćemo se kako da bude sigurno za sve'', kaže.
Izvor: Nova tv, Hina, Vlada
Potpore za očuvanje radnih mjesta za travanj dobilo 98.535 poslodavaca
https://vlada.gov.hr/vijesti/potpore-za-ocuvanje-radnih-mjesta-za-travanj-dobilo-98-535-poslodavaca/30004
U travanjskom krugu isplata potpora za očuvanje radnih mjesta prijavilo se 98.535 poslovnih subjekata u kojima je zaposleno 558,7 tisuća radnika, a država je ukupno isplatila 2,2 milijarde kuna ili oko 650 milijuna kuna više u odnosu na ožujak, pokazuju podaci Fininfo analize objavljene danas
Potpora po zaposlenom za ožujak iznosila je 3.250 kuna neto, uz pripadajuće poreze i doprinose, a za travanj i svibanj 4.000 kuna neto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je krajem svibnja bilo 1.527.694 zaposlenih, a nezaposlenih 159.234, iz čega proizlazi da su se potpore za očuvanje radnih mjesta koristile za 37 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Iznos od 22 milijarde eura pozitivan signal za tržišta, gospodarstvenike i investitore
https://vlada.gov.hr/vijesti/iznos-od-22-milijarde-eura-pozitivan-signal-za-trzista-gospodarstvenike-i-investitore/30001
Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je danas u Banskim dvorima izjavu za medije u kojoj se osvrnuo na dosadašnji i budući mandat Vlade te na jutrošnji dogovor koji je postignut na Europskom vijeću u Bruxellesu o sedmogodišnjem proračunu Europske unije i planu oporavka za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19.
Zahvalio je svim kolegicama i kolegama koji su participirali u dosadašnjem sastavu Vlade.
"Nastojali smo najbolje što smo znali i mogli pridonijeti boljitku naših sugrađana, razvoju Hrvatske u svim mogućim aspektima, ispunjavanju našeg programa. Trudili smo držati se ona temeljna četiri cilja koja smo si zadali, a to je održati političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast i društvenu solidarnost", kazao je Plenković.
Premijer je rekao da se Vlada u prošlom mandatu suočila s brojnim krizama. "Mislim da smo ih dobro prebrodili i upravljali njima", ocijenio je.
Zadovoljan sam, rekao je Plenković, da smo dobili jedno ogromno, većinsko povjerenje građana na izborima 5. srpnja te smo samo parsati nakon izbora osigurali parlamentarnu većinu od 76 zastupnika s našim dosadašnjim partnerima – predstavnicima nacionalnih manjina, HNS-om i Reformistima.
"U međuvremenu smo dobili mandat od predsjednika Republike za sastavljanje nove vlade, koja je prezentirana jučer", dodao je.
Predsjednik Vlade je istaknuo da smo od izbora za Hrvatski sabor pa do danas imali dva važna događaja za Hrvatsku na europskom planu. Jedan je, kazao je, da smo primljeni u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Ulazak u Schengen i europodručje ciljevi dublje EU integracije
Cilj dublje EU integracije u kojima Hrvatska želi sudjelovati su ulazak u schengenski prostor i eurpodručje, naveo je premijer, izrazivši uvjerenje da će se to ostvariti u idućem mandatu nove vlade.
Glavnim događajem premijer smatra jutrošnji dogovor koji je postignut na Europskom vijeću u Bruxellesu između šefova država i vlada o dva bitna dokumenta - sedmogodišnjem proračunu Europske unije i planu oporavka za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19.
Podsjetio je da će Višegodišnji financijski okvir (VFO) u idućih sedam godina iznositi 1074 milijarde eura. Instrument "EU sljedeće generacije" ukupno je težak 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi eura nepovratnih sredstava, dok je 360 milijardi eura predviđeno za zajmove.
Naglasio je da s ta dva velika stupa sve države članice i građani Europe imaju šansu za brži gospodarski oporavak.
"Covid-19 donio je neslućene, nepredviđene i neplanirane posljedice za naše gospodarstvo i naš način života, ne samo za javno-zdravstveni sustav nego i za pad BDP-a. Ali upravo u takvim krizama bitno je što lider, što mi koji smo najodgovorniji činimo", kazao je Plenković.
Premijer je podsjetio da je Vlada u ključnom trenutku stala iza hrvatskih radnika i poslodavaca izdvojivši 6 milijardi kuna za plaće ljudi u privatnom sektoru.
"Na taj način sačuvali smo 600 tisuća radnih mjesta i omogućili za 100 tisuća poslodavaca da nastave s radom. Tako i sada na razini Europske unije imamo instrumente koji će nam omogućiti i očuvanje radnih mjesta i brzi gospodarski oporavak", poručio je Plenković.
Iznos od 22 milijarde eura premašio cilj
Premijer je istaknuo da je bit dogovora u Bruxellesu to što je Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura idućih sedam godina. Dodao je da instrument "EU sljedeće generacije" za našu zemlju iznosi 9,395 milijardi eura, a Višegodišnji financijski okvir 12 milijardi i 678 milijuna eura.
Iznos od 22 milijarde eura je rezultat koji je premašio cilj, naveo je Plenković. "Ta sredstva nisu slučajno došla Hrvatskoj, došla su na temelju vrlo kvalitetne, snažne i elaborirane argumentacije", poručio je.
Ovaj uspjeh je dodatno važan, istaknuo je premijer, jer se u jednom jedinom paragrafu u zaključcima Europskog vijeća spominje samo Hrvatska kao zemlja koja je koristila jednu financijsku perspektivu.
"Tu smo dobili dodatnih 400 milijuna eura za naše regije kojima je potrebna dodatna potpora. Tu prije svega vodimo računa o Slavoniji, ali i o drugim dijelovima zemlje gdje imamo pitanje depopulacije, nedostatak ulaganja, manjak otvaranja radnih mjesta. Stoga ćemo ta sredstva usmjeriti na te dijelove Hrvatske", poručio je Plenković.
Povrh toga, rekao je, dobili smo još 100 milijuna eura za ruralni razvoj. Pojasnio je da je taj iznos namijenjen onim područjima iz kojih ljudi zbog nedovoljno jasne ekonomske perspektive odlaze u neku drugu članicu Unije.
"Zato ćemo ova sredstva koristiti da naši sugrađani ostanu u Hrvatskoj i traže svoju sigurnu budućnost. Mi ćemo u idućem mandatu koristiti ove dvije poluge da budemo učinkovitiji i da idemo brzo u gospodarski oporavak. Nije moglo biti boljeg zaloga za kvalitetan i učinkovit mandat u interesu svih hrvatskih građana", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Tolerantnije ozračje
Na pitanje novinara što smatra najvećim neuspjehom u protekle četiri godine, premijer Plenković je kazao da je bilo premalo vremena u miru raditi na onome što se najviše željelo.
„Bilo je jako puno 'kostura' iz tranzicijskog ormara hrvatskog društva i gospodarstva koji su dolazili 'na stol'. Možda smo previše bili u brzini koja se zvala krizno upravljanje. S aspekta iskustva u protekle četiri godine, rekao bih da nismo stali izaći iz jedne takve situacije. A bilo ih je previše, non-stop“, rekao je, dodavši da će se dodatno raditi na kreiranju tolerantnijeg ozračja u društvu.
Predsjednik Vlade istaknuo je da ljudi najviše žele sigurnost, ozbiljne i odgovorne ljude koji će držati do svojih vrijednosti te uvažavati i respektirati druge.
„Na tom tragu očekujem da bude idući mandat. Prema tome, smanjivati podjele u društvu i učiniti više za konkretan položaj naših sugrađana, osobito onih koji teško žive“, kazao je.
„Poluga“ za realizaciju projekata
Na pitanje koliko će hrvatski građani osjetiti sredstva iz EU, Plenković je istaknuo da je riječ 166 milijardi kuna.
„Dakle, to je više od jednogodišnjeg državnog proračuna. To znači da imamo 'polugu' za ulaganja, ekonomsku aktivnost, razvoj infrastrukture, realizaciju projekata i potporu reformama“, rekao je.
U tom je kontekstu premijer Plenković izdvojio da su narasle prosječne plaće u Hrvatskoj, a u Gradu Zagrebu su već preko 1000 eura.
„Zato mislim da je ostvariv naš cilj da prosječna plaća do kraja mandata bude 7 600 kuna, pogotovo s ovakvim instrumentom kojeg sada imamo na raspolaganju. Moramo se na globalnoj razini svi zajedno potruditi da se pronađe rješenje, bilo da je riječ o lijeku ili cjepivu za Covid-19. U trenutku kad se to nađe, imamo sve alate vrlo brzo prevesti ovaj financijski okvir kojeg imamo na sve što radimo na nacionalnoj razini na konkretan život naših sugrađana“, ocijenio je.
Svi strateški dokumenti bit će pripremljeni na vrijeme
Premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska sada na skoro 97 posto ugovorenih sredstava iz ove aktualne perspektive, dok je isplaćenih 37 posto, a verificiranih preko 30 posto.
„Skupa sada ide sve brže i brže. Ljudi koji su u tom procesu su, možemo tako reći, 'nauljili motor'. Hrvatska danas nije u poziciji da se uči, da joj nije jasno kako cijeli sustav apsorpcije europskih fondova funkcionira – danas to znamo. Sada je izazov još veći, pred nama je više od duplo sredstava, zato ćemo staviti ogroman fokus na sve resore koji će biti ključni u apsorpciji tih sredstava. Tu govorim o onome što je najbitnije – modernizacija europskog proračuna, pa onda i hrvatskog“, istaknuo je.
Kada je riječ o Nacionalnoj razvojnoj strategiji, izvijestio je da je ona praktički gotova. „Nismo je htjeli u izbornom ciklusu usvajati, smatrali smo da to nije primjereno i ona se malo prilagođavala zbog Covida-19“, pojasnio je, dodavši da će se uzeti u obzir nove okolnosti, novi Program Vlade, Nacionalni program reformi, kao i program gospodarskog oporavka te Program konvergencije.
Naglasio je da će svi strateški dokumenti biti pripremljeni na vrijeme te će biti podloga za provedbu projekata i povlačenje europskih sredstava.
Entuzijazam, elan i motivacija
Na pitanje koja je reforma koja treba dati pozitivan signal investitorima i poduzetnicima, premijer Plenković je kazao da je nakon dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru primio mnogo poruka.
„Puno ih je iz poslovnog svijeta, ljudi su osjetili signal optimizma. Ova zadaća koju smo mi kao političari, kao šefovi država i vlada imali, mi smo je već sada ispunili. A nama je to koincidiralo u procesu od jedne do druge Vlade, od jednog do drugog Sabora, što je idealna situacija da iskoristimo ovaj trenutak, entuzijazam i elan te motivaciju svih članova Vlade da prionu po svim sektorima“, napomenuo je, te izdvojio u tom kontekstu zdravstvo, pravosuđe, upravu i tržište rada.
Cilj je, nastavio je, kreirati povoljnije i predvidljivije uvjete poslovanja te stvaranje investicijske klime.
„Svega onoga što je naša zadaća – porezno i administrativno rasterećenje, smanjivanje neporeznih davanja, parafiskalnih davanja i de facto nastaviti put kojim smo išli protekle četiri godine, a za koji se pokazuje da ga ljudi podržavaju“, zaključio je predsjednik Vlade.
Izjava za medije predsjednka Vlade (21.07.2020.)
https://www.youtube.com/watch?v=15CWu1oXJA4&feature=emb_title