Knjižnice grada Zagreba
https://www.youtube.com/watch?v=En_9opWs6MU
Tri doma Gradske knjižnice Kamenita vrata Kamenita su vrata dio obrambenog sustava grada podignutog još u 13. stoljeću. Jedina su od vrata koja još i danas postoje. Prvobitan im izgled nije poznat osim što se zna da su bila građena od kamena. Najstariji dokument kojim se može približno odrediti izgled vrata potječe iz šesnaestog stoljeća na kojem se u zidinama Gradeca točno razabiru Kamenita vrata: bila je to otvorena zgrada bez krova, sa sjeveroistočnom kulom i mostom preko obrambenog jarka. Zgrada je pokrivena krovom 1555. godine. Mnogi dokumenti iz 16. stoljeća svjedoče o brizi grada za uzdržavanje vrata. U 17. i 18. stoljeću Kamenita su vrata četiri puta stradavala od požara: 1645., 1674., 1706. i 1731. godine. Za ovog posljednjeg nastala je i legenda po kojoj je u požaru ostala sačuvana jedino slika Svete Marije s djetetom. Autor i vrijeme nastanka slike su nepoznati ali su stručnjaci mišljenja da je slika vrijedno djelo domaćeg autora. Slika se danas nalazi na oltaru u Kamenitim vratima i poznata je pod nazivom Majka Božja Kamenita. Novinarski dom Ideja o gradnji Novinarskog doma, kako piše u "Novinaru" od 25. svibnja 1927. godine, ponikla je na jednoj konferenciji zagrebačkih novinara održanoj u proljeće 1925. godine. Konferencija se održavala u prostorijama Društva Hrvatskih Književnika u Gundulićevoj ulici. Na konferenciji je bilo prisutno desetak novinara lošijeg imovinskog stanja i tada je nastala zamisao o gradnji vlastite kuće. No mnogi su bili skeptični jer se nije vjerovalo da bi se mogla namaknuti dovoljno velika sredstva za taj pothvat. Preokret je nastao onoga dana kada je Ministarstvo Šuma i Ruda odgovorilo pozitivno na molbu zagrebačkih novinara početkom 1926. godine i dodijelilo drveta u vrijednosti od 1.000.000 dinara. Dobiveno je drvo povoljno unovčeno, a utržak stavljen u banku. Starčevićev dom 27. travnja 1892. godine održana je skupština Stranke prava u Rijeci. Najveću pozornost skupštinara izazvao je književnik i podpredsjednik kluba stranke Eugen Kumičić ovim riječima: "… u živoj nam je uspomeni kolikim je oduševljenjem i stotinama brzojavnih pozdrava bio naš "STARI" pozdravljen iz svih hrvatskih krajeva, kad je navršio šezdesetu godinu svoga života. … pa onda ono golemo slavljenje Stranke prava, prigodom prošlogodišnje gospodarske izložbe, kad su nagrnula čitava hodočašća iz svih hrvatskih krajeva u Zagreb, i kad su ti, nazovimo ih "hrvatski hodočasnici", smatrali svojom prvom i svetom dužnošću da pozdrave Antu Starčevića… …Ali naš "Stari" nije mogao da primi te poklonike u svom stanu, ako se uopće mogu nazvati stanom one dvije neugledne dvorišne sobice, u kojima naš "Stari", naš velikan boravi svoje dane…".