KABINET GRAFIKE
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Virtualna izložba: Krajolik u grafici starih majstora / Iz fundusa Kabineta grafike
https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98526
vrijeme: 01.07.2020.
Kabinet grafike donosi virtualnu izložbu 'Krajolik u grafici starih majstora' (Iz fundusa Kabineta grafike HAZU) kojom se prisjećamo istoimene izložbe više kustosice Ane Petković Basletić, održane 2014. godine.
Izložba opovrgava premisu o nekompatibilnosti likovne vrste pejzaža i grafičkog medija te trasira obličja krajolika i njegov mukotrpni prijelaz od simboličkog koda do samostalnog likovnog subjekta, odnosno njegovog proboja s dna hijerarhijske ljestvice ka budućoj prevlasti unutar likovnih vrsta, te ukazuje na kompatibilnost vrste s idiomom te sintaksom bakroreza i bakropisa. Definiranjem konteksta pripadnosti izloženih radova sredini nastojalo se ukazati na kontinuirani uzajamni dijalog Sjevera i Juga Europe - točnije Nizozemske i Italije, te pritom istaknuti njihove glavne govornike.
Krajolik, kao umjetnikova invencija, sinteza je viđenog i naučenog, poligon osobnih sklonosti i promjenljivih društvenih konvencija što se stapaju u jedinstvenu sliku društvene zbilje i kodova. Raznolikost tematskih tipologija s integriranim krajolikom u mediju bakroreza zorno uprizoruju čuveni grafičari – Albrecht Dürer, braća Jan i Raphael Sadeler te Aegidius Sadeler II., kao i Agostino Carracci. Sjevernjački alpski krajolik Pietera Brueghela starijeg kao i Tizianov talijanski pastoralni krajolik utjelovljeni su u radu Pieter van der Heyden, Martin Kolunić Rota te Jacob Matham i Hendrick Goltzius. Zlatno doba krajolika (17. st.) predstavljeno je bakropisima talijaniziranog sjevernjaka Herman van Swanevelta - Lorrainova sljedbenika, Francuza Gabriel Pérellea – pripadnika Callotova kruga, te Nizozemac Anthonie Waterlooa – dugo smatran najvažnijim predruisedaelovim pejzažistom. Kroz 18. stoljeće niz se zaključuje mletačkim slikarom i grafičarem Marco Riccijem, bakrorescem Francesco Bartolozzijem te Giovanni Battista Piranesijem i njegovin sinom Francescom.
Ovom izložbom publika ima priliku opet zaviriti u segment Stare zbirke iz fundusa Kabineta grafike HAZU kao i u čarobne svjetove iznimnih grafičara. (Ana Petković Basletić)
Izložba Krajolik u grafici starih majstora iz fundusa Kabineta grafike HAZU programska je nadopuna dosadašnjem opredjeljenju Kabineta grafike za sustavnim istraživanjem i objavljivanjem građe iz fundusa. Uz dosad utrt put sagledavanja građe kroz sferu europskih nacionalnih produkcija i najutjecajnijih sredina, namjera je bila komplementarno nadopuniti prezentaciju Stare zbirke obuhvativši je i s gledišta likovnih vrsta te motivsko-tematskih tipologija.
U promišljanju datosti vrsta - pejzaža, žanra, portreta, religijske umjetnost i povijesne slike te grafičkog medija upravo u korelaciji krajolik – grafika zorno se i neizbježno nameće isključiva premisa o izglednom inherentnom morfemsko-sintagmatskom antagonizmu akromatičnog i linearnog medija grafike naspram kromatsko-iluminacijskih vrijednosti slikarske vrste pejzaža. Opovrgavanje te letimične i neutemeljene premise kao i gotovo simbolička sinkronost pojavnosti medija i vrste na likovnoj sceni sredinom 15. stoljeća - s pravim zamahom u 16. stoljeću, bili su poticaj izložbi Krajolik u grafici starih majstora iz fundusa Kabineta grafike HAZU. Kroz kvalitativnu grafičku produkciju od 16. do 18. stoljeća iz fundusa Kabineta grafike nastoji se trasirati pojavnost krajolika, njegovih obličja te njegovu kompatibilnost s likovnim idiomom i sintaksom grafičkog medija - bakroreza i bakropisa, mapirajući pri tom dijalektički dijalog Sjevera i Juga Europe - točnije Nizozemske i Italije.
Krajolik, kao umjetnikova invencija, sinteza je viđenog i naučenog, poligon osobnih sklonosti i promjenljivih društvenih konvencija što se stapaju u jedinstvenu sliku društvene zbilje i kodova. Njegova infiltracija na mjesto monokromne poleđine usporedna je s nestajanjem feudalnog sustava te razvojem modernog društva i građanskog sloja. To rano razdoblje pejzaža - početak 15. stoljeća, Max Friedländer naziva razdobljem zadovoljstva i radosti u promišljanju krajolika. U 16. stoljeću slijedi njegova emancipacija u službi simboličkih kodova; raznolikost tematskih tipologija s integriranim krajolikom u mediju bakroreza zorno uprizoruju čuveni grafičari – Albrecht Dürer, braća Jan i Raphael Sadeler te Aegidius Sadeler II., kao i Agostino Carracci. Sjevernjački alpski krajolik Pietera Brueghela starijeg kao i Tizianov talijanski pastoralni krajolik utjelovljeni su u radu Pieter van der Heyden, Martin Kolunić Rota te Jacob Matham i Hendrick Goltzius. Zlatno doba krajolika (17. st.) predstavljeno je bakropisima talijaniziranog sjevernjaka Herman van Swanevelta - Lorrainova sljedbenika, Francuza Gabriel Pérellea – pripadnika Callotova kruga, te Nizozemac Anthonie Waterlooa – dugo smatran najvažnijim predruisedaelovim pejzažistom. Kroz 18. stoljeće niz se zaključuje mletačkim slikarom i grafičarem Marco Riccijem, bakrorescem Francesco Bartolozzijem te Giovanni Battista Piranesijem i njegovin sinom Francescom.
Izložba trasira obličja krajolika i njegov mukotrpni prijelaz od simboličkog koda do samostalnog likovnog subjekta, odnosno njegovog proboja s dna hijerarhijske ljestvice ka budućoj prevlasti unutar likovnih vrsta, te ukazuje na kompatibilnost vrste s idiomom te sintaksom bakroreza i bakropisa.
Definiranjem konteksta pripadnosti izloženih radova sredini nastojalo se ukazati na kontinuirani uzajamni dijalog Sjevera i Juga Europe - točnije Nizozemske i Italije, te pritom istaknuti njihove glavne govornike.
Ovom izložbom publika ima priliku krenuti fantastičnim anakroničnim itinerarom, istražiti gradove, šume, idilične zaseoke i ruševine minulih stoljeća, otkriti konvencije i tajne kodove krajolika te tako opet zaviriti u segment Stare zbirke iz fundusa Kabineta grafike HAZU kao i u čarobne svjetove iznimnih grafičara.
Krajolik u grafici starih majstora / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU
autorica izložbe i kataloga djela: Ana Petković Basletić.
fotografije postava i radova: Stanislav Novak.
pripremila i uredila sadržaj za Facebook: Ana Petković Basletić.
© Kabinet grafike HAZU, 2020.
Photos
https://www.facebook.com/media/set/?set=ms.c.eJxFVMmx5UAIy2iKZif~%3BxKYe~_hZXldDSYGvZmFnGpKVa~%3BtM~%3BwAA0AQUwHzBgCBktaaLdN~_I6OVGPjN6RZx9QAPQDXGI10k4UjNPQFQ0yRnekkhrIkRdsYKtkYCTZdmZFWd~%3BfW0CdAGwvqb6f6GshwwHUB1j9RnyaI7EajyOam8MZTA0MAq8AUOO3GdG2IPAA0DY2ujejW26w5Ejuqz9jFzckpS0259ycZy~_QdKn~_2dawSyhsKVoOBnN4wEVOY3PcmwZerNi298be1R~_IFkUL5ZTlZi~%3B5CVf5I~%3BxyfIcbsk9YfI8QtDW27T0Hd2r0nmVduYGt0LYLSRlsUE6MLgvIHBAAPpd4APoAJA0m9V2D8cbC9vMQLioeFvWOkTty9XFBxQuKV3ChhhZEnbYKDUZ3rIGfR~_DvIPw7RIIhx9iztBPFwRjfNBI5hDkCOfxG8ECe~%3BwGYGvZA.bps.a.2739333499636252&type=1&__tn__=HH-R