Obnovom i namjerom, da
kulturno nasljeđe doprinese kulturnom ozračju i gospodarskom razvoju, dvorac oživljava
kao Muzej baštinjene kulture, kao polifunkcionalni kulturni centar te kao
kongresno-poslovni centar, u kojem je i sjedište Instituta za informatičke
inovacije. Premda još mnogo toga treba obnoviti, dvorac je već danas dojmljiva
turistička destinacija te idealno mjesto za upoznavanje zavičajne kulture i
uloge zagorskih velikaša u hrvatskoj i europskoj povijesti, ali i sjajno
opremljen prostor za održavanje komornih priredbi, umjetničkih radionica,
poslovnih, znanstvenih i društvenih skupova i proslava.
Dobro došli u dvorac
Sveti Križ Začretje!
Već četiri stoljeća burno
vrijeme ispisuje šifriranu kroniku na zidovima dvorca. Djelomice obnovljen,
danas je dvorac muzej baštinjene kulture i sjećanja opremljen umjetninama i
obrtninama vezanim uz zaslužne pojedince hrvatske prošlosti. Posjetite dvorac.
Uz vodiča i putem video-prezentacije upoznajte povijesnu ulogu ovog i drugih
zagorskih dvoraca. Najavite svoj dolazak.
Uz sve nezacijeljene rane
povijesnih vihora dvorac svojom arhitekturom, obnovljenim interijerom i višestoljetnim
muzejskim inventarom umjetnina, obrtnina, knjiga i dokumenata danas svjedoči
povijesni kontinuitet duboko ukorijenjene povezanosti hrvatske i europske
kulture te čuva spomen na poduzetne, obrazovane i kreativne domoljube koji su
ispisivali hrvatsku i europsku povjesnicu, a u simbiozi s domaćim pukom
stvarali prepoznatljiv kulturni identitet Zagorja.
Svetokriški dvorac,
impozantna grofovska rezidencija, dobio je svoj današnji oblik sredinom 18.
stoljeća nakon što je imanje obitelji Keglević, opisano već u oporuci 1620.
godine, prešlo u vlasništvo obitelji Sermage. Dvorac, negda dom uzornih
gospodara i kolatora crkve, bio je rasadište kulture i kolijevka utemeljitelja
hrvatskog građanskog školstva, svesrdnih dobročinitelja i čuvara povijesno utvrđenih
nacionalnih prava.
Burne političke prilike,
nesklone narodnjacima nakon Austro-ugarske nagodbe, bile su povod prodaji
svetokriškog imanja barunu Janku Vraniczanyju. U njegovom je vlasništvu dvorac
proživio Prvi svjetski rat da bi mijenjajući vlasnike nakon barunove smrti
ubrzo izgubio brižnog gospodara, a s vremenom i gospodarsko uporište. Premda zaštićen
kao spomenik kulture I. kategorije, dvorac je postao žrtvom nebrige,
zloporabe i zuba vremena. Dr. sc. Janko Mršić Flögel kupio je 2002. godine
dvorac, da zajedno s obitelji pokuša spriječiti propast nacionalno značajnog i
nedopustivo zanemarenog spomenika hrvatske povijesti i kulture.
Kulturne priredbe,
poslovni i društveni sastanci u dvorcu
Kulturni program dvorca obuhvaća
glazbene, scenske i likovne priredbe, recitale i promocije knjiga, prigodna
predavanja i rasprave o aktualnim znanstvenim i društvenim temama.
Sudjelujte u programu dvorca.
Organizirajte u dvorcu svoj poslovni sastanak, znanstveni, promotivni ili društveni
skup. Tehnička oprema čeka.
Uvjete za korištenje dvorana
i salona za komorne priredbe, izložbe, simpozije, seminare, prezentacije,
poslovne i društvene sastanke ugovara organizator sa zastupnikom vlasnika
dvorca.