prof.dr.sc. ivo hergešić
https://www.google.com/search?q=prof.dr.sc.+ivo+hergešić&client=opera&hs=AkN&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=2ahUKEwiN3e7PwcPfAhVMtIsKHRjnBkMQsAR6BAgFEAE&biw=1924&bih=933
Hergešić, Ivo
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=25130
Hergešić, Ivo, hrvatski teatrolog, književni povjesničar, prevoditelj i novinar (Zagreb, 23. VII. 1904 – Zagreb, 29. XII. 1977). Pravo, romanistiku, germanistiku i medicinu studirao u Zagrebu, gdje je 1927. i doktorirao temom o G. de Maupassantu. Tijekom plodne intelektualne karijere obavljao je više različitih djelatnosti: novinar i urednik Obzora (1923–41), novinar agencije Havas, suradnik u nakladničkim i filmskim poduzećima (Twentieth Century Fox), urednik na Radio Zagrebu (1950–53), ravnatelj kazališta Komedija (1953–56). Već je 1936. bio izabran za docenta iz komparativne književnosti na Zagrebačkome sveučilištu, ali je zbog političkih prosvjeda spriječen u preuzimanju dužnosti. Njegova namjera utemeljenja studija komparativne književnosti ostvarena je napokon 1956. osnutkom Odsjeka za komparativnu književnost na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, gdje je i bio profesor do umirovljenja 1971. Hergešićeva se komparatistička metodologija, formulirana u raspravi Poredbena ili komparativna književnost (1932), temelji na načelima poredbenoga studija književnosti F. Baldenspergera i P. van Tieghema (opća povijest, poredbena povijest, komparativni studij nacionalne književnosti, recepcija, posredovanje, prevođenje), uz dodatne programe iz teorije književnosti te teatrologije i filmologije, pa je tako Hergešić začetnik sveučilišne nastave iz disciplina teatrologije i filmologije. Pisao je književne, kazališne, filmske i likovne kritike, komparatističke, književnopovijesne i teatrološke rasprave, često portretistički oblikovane i utemeljene na pozitivističkoj metodologiji (biografija, psihologija). Osnovna je značajka njegova djelovanja upoznavanje hrvatske kulturne sredine sa svjetskom književnom baštinom i proučavanje njezinih odjeka u nacionalnoj književnosti. Prevodio je značajna djela svjetske književnosti s francuskoga, njemačkoga, engleskoga, španjolskoga, nizozemskoga i ruskoga. Djela: O prijevodima i prevođenju (1934), Književni portreti (I, 1955; II, 1957; III, 1959; novi izbor, 1967), Shakespeare, Molière, Goethe (1957), Književnici-nobelovci (1969), Zapisi o teatru (1985), Likovne kronike – feljtoni – zapisi (1994) i dr. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1976.
Likovne Kronike, Feljtoni, Zapisi
https://www.abebooks.co.uk/servlet/BookDetailsPL?bi=5102930342&searchurl=kn%3Divo%2Bmaroevic%26sortby%3D20&cm_sp=snippet-_-srp1-_-image2
Odsjek za komparativnu književnost
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=146
Ivo Hergešić
dr. sc. Ivo Hergešić, redoviti profesor (1904.-1977.)
Rođen 23. srpnja 1904. u Zagrebu, gdje je završio I. realnu gimnaziju. Studirao pravo, romanistiku i germanistiku; doktorirao 1927. tezom Le sentiment et la pensée dans l’œuvre de Guy de Maupassant. Nakon pohađanja Baldenspergerovih predavanja na Sorbonni (1929.–1930.) objavljuje knjigu Poredbena ili komparativna književnost (1932.). Postaje docentom na Sveučilištu u Zagrebu (1936.), no ideju o utemeljenju Odsjeka za komparativnu književnost realizira tek 1956. Postaje prvim profesorom i pročelnikom Odsjeka, te ostaje u toj funkciji do odlaska u mirovinu 1971. Uz znanstveno djelovanje, objavio je više stotina književnih, kazališnih, filmskih i likovnih kritika, kao i feljtona i esejističkih tekstova; radio je kao novinar, kritičar ili urednik u nizu publikacija (Obzor, Savremenik, Književnik, Hrvatska revija, Hrvatsko kolo, Vjesnik itd.). Radio je i kao zastupnik tvrtke 20th Century Fox (1939., 1945.–1947.), urednik na Radiju Zagreb (1950.–1953.) te direktor zagrebačkoga kazališta Komedija (1953.–1956.). Preveo je sedamdesetak djela svjetske književnosti (Molière, Goethe, Stendhal, Maupassant, Zola, Mann, Camus itd.). Dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1977.).
Umro je 29. prosinca 1977. u Zagrebu.