Obljetnica kao snažan tvorački poticaj….

Obljetnica kao snažan tvorački poticaj….

U ponedjeljak, 21. siječnja 2018.godine navršena je 95-ta obljetnica rođenja Prof. Koste Spaića, velikog hrvatskog intelektualca, erudita, prevoditelja, kazališnog redatelja i pedagoga, dekana Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu (prvog nakon dr. Branka Gavelle), intendanta zagrebačkog HNK, te višegodišnjeg ravnatelja dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara, u zlatnom razdoblju toga međunarodno- uglednog festivala.

U spektru svojih bogatih, kreativnih ostvarenja na hrvatskim i svjetskim kazališnim scenama, Kosta Spaić se mogao zarana pohvaliti umjetničkim opusom najviših estetskih razina. Njegova bogata lingvistička i glazbena kultura, te kreativan duh i način promišljanja bili su podlogom njegovih cizeliranih pristupa scensko-umjetničkom radu. Bilo je prirodno da veliki dr. Branko Gavella prepozna njegov talent, te ga rano uvrsti u svoje suradnike, pa je Kosta Spaić već 1950.godine bio Gavellin asistent u Vojnovićevoj predstavi Dubrovačka trilogija, izvedenoj na sceni zagrebačkog HNK.

Nakon te suradnje, Kosta Spaić je već slijedeće, 1951. na sceni zagrebačkog HNK režirao Dom Bernarde Albe F.G.Lorce, a s jeseni 1952. ostvaruje svoju prvu opernu režiju, Verdijevu Travijatu, također na sceni zagrebačkog HNK. Bio je to početak jednog masivnog i osebujnog scensko-umjetničkog opusa. U prožimanju ideja, izbora djela i scensko-estetskih ostvarenja, teško se odlučiti za veličinu postignuća redatelja u dramskom ili glazbenom umjetničkom opusu. Tolika ujednačenost umjetničkih nadahnuća, invencije i snažne stvaralačke vatre u realizaciji, resi malo kojeg kazališnog redatelja.

 Izdvojimo tek neka od njegovih najvećih scensko - estetskih ostvarenja, koja su znatno nadvisila vrijeme svog nastanka i nisu potonula u arhivsku građu sa sezonom svojih izvedaba, te su i danas putokazne vrijednosti hrvatske kazališne umjetničke baštine: antologijska Mjera za mjeru Williama Shakespearea iz 1964. na sceni zagrebačkog HNK, dramatizacija i režija Marinkovićeva romana Kiklop i Krležin Vučjak, također na sceni zagrebačkog HNK, a iz opernog ciklusa treba izdvojiti maestralnu Katarinu Izmajlovu Dmitrija Šostakoviča, izvedenoj na istoj sceni, a kojoj je nazočio i autor opere osobno, te Vjenčanje u samostanu Sergeja Prokofjeva, Verdijeva Falstafa i Don Carlosa, također na sceni HNK...

Na sceni Zagrebačkog dramskog kazališta (današnje Dramsko kazalište Gavella) režirao je Kosta Spaić mnoge sjajne predstave, da nabrojimo tek Lorcinu Krvavu svadbu, Anouilhovu Antigonu, Ionescove Stolice, te Priče iz Bečke šume Ordena von Horvátha...

Dubrovačke ljetne igre obilježio je Držićev Skup u antologijskoj izvedbi Izeta Hajdarhodžića, također Držićev Dundo Maroje, te Vojnovićeva Dubrovačka trilogija igrana na tri dubrovačke lokacije, što je bio presedan, te 1965.godine. Ovo su tek neki naslovi predstava velikog Koste Spaića, koji bi mogli biti poticaj mladim znanstvenim istraživačima za spoznaju postignuća scenskog umjetničkog čina na scenama s naših i širih europskih prostora.

http://www.eho.com.hr/news/kosta-spaic/6481.aspx

photos