Mirjana Marković
https://en.wikipedia.org/wiki/Mirjana_Marković
Mirjana "Mira" Marković (Serbian Cyrillic: Мирјана "Мира" Марковић, pronounced [mǐrjana mǐːra mǎːrkɔʋit͡ɕ]; 10 July 1942 – 14 April 2019) was a Serbian politician and the wife and widow of the Yugoslav and Serbian president Slobodan Milošević. She was the president of the now defunct Yugoslav Left political party from 2002 to 2003. Marković, who was wanted for fraud charges, lived under political asylum in Russia from February 2003 to her death on 14 April 2019.
Marković was the daughter of Moma Marković and Vera Miletić, who were both fighting for the Yugoslav Partisans at the time of her birth. Her aunt was Davorjanka Paunović, private secretary and alleged mistress of Josip Broz Tito. Her mother Vera was captured by German troops and allegedly released sensitive information, under torture. She was then executed in Banjica concentration camp by the Germans.
Marković met Slobodan Milošević when they were in high school together. They married in 1965. The couple had two children, son Marko and daughter Marija, who founded TV Košava in 1998 and was its owner until 5 October 2000.
She held a Ph.D. in Sociology and taught the subject at the University of Belgrade. Later, she became an honorary member of the Russian Academy of Sciences. She wrote a political column in the weekly Duga during her husband's years in power.
She was considered very powerful in the country and sometimes described as the only person who her husband really trusted and closely consulted. Also, as the leader of Yugoslav Left political party, she held some independent political influence. Marković was largely responsible for erecting the Eternal Flame monument, shortly before the overthrow of Slobodan Milošević in 2000.
Marković was also the author of numerous books, which were translated and sold in Canada, Russia, China and India
Mirjana Marković photos
https://www.google.com/search?hs=uO7&q=Mirjana+marković&tbm=isch&source=univ&client=opera&sa=X&ved=2ahUKEwjL9JaYwNLhAhVN_SoKHeS8DjUQsAR6BAgJEAE&biw=1880&bih=939
Mira Marković, supruga bivšeg jugoslavenskog Hitlera, Slobodana Miloševića, na samrti u Moskvi
https://direktno.hr/direkt/mira-markovic-supruga-bivseg-jugoslavenskog-hitlera-slobodana-milosevica-na-samrti-u-moskvi-152348/
"MILI, MORAŠ TO DA URADIŠ" Opsesivna ljubav Mire Marković i Slobodana Miloševića skupo nas je koštala, a evo kako je sve počelo
https://www.blic.rs/vesti/politika/umrla-mira-markovic-godiste-slobodan-milosevic-opsesivna-ljubav/z82bnh0
Ratovi, sankcije, hiperinflacija, siromaštvo, ubistva i oni na tronu jedne bivše države. Detalji o početku opsesivne patološke ljubavi pravnika Slobodana Miloševića i sociološkinje Mirjane Marković, mladih Požarevljana i članova Partije, kasnije totalitarnih vladara i uništitelja Jugoslavije, opisani su u knjizi Slavoljuba Đukića "On, Ona i mi"
“Balkanska Lejdi Magbet koja je bila nemilosrdna prema političkim protivnicima svog supruga”: Kako su svetski mediji preneli vest o smrti Mire Marković
https://www.nedeljnik.rs/balkanska-lejdi-magbet-koja-je-bila-nemilosrdna-prema-politickim-protivnicima-svog-supruga-kako-su-svetski-mediji-preneli-vest-o-smrti-mire-markovic/?utm_campaign=ringier.contentexchange.me&utm_medium=referral&utm_source=ringier.contentexchange.me&utm_term=www.blic.rs&utm_content=Blic.rs%20-%20%20V2.1%20-%20sport%2C%20auto%2C%20it%20-%20unified
Požarevački mir
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49899
Požarevački mir, mirovni ugovor sklopljen u Požarevcu 21. VII. 1718. između Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva, kojim su završeni mletačko-turski (tzv. Drugi morejski rat ili Mali rat, 1714–18) i austro-turski rat (1716–18). God. 1714. Osmanlije su poveli rat protiv Mlečana radi vraćanja poluotoka Moreje (Peloponez) i područja koje su izgubili u Dalmaciji tijekom Prvoga morejskog rata (1684–99), a nakon sklapanja vojnog saveza s Mletačkom Republikom, u rat protiv Osmanlija 1716. stupila je i Habsburška Monarhija. Tijekom rata Mlečani su uz pomoć domaćega stanovništva u Dalmaciji i Hercegovini odbili napad Osmanlija na Sinj (kolovoz 1715), osvojili Trilj, Čačvinu, Prolog, Plavno, Strmicu, Imotski, Popovo polje i Trebinje te područje do Mostara. Carska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskoga porazila je osmansku vojsku kraj Petrovaradina (5. VIII. 1716), osvojila posljednje uporište Osmanlija u Banatu – Temišvar (13. X. 1716), potom Beograd (18. VIII. 1717), nakon čega se predao i Šabac, a do kraja rata Osmanlije su bili istjerani iz Gradiške, Brčkoga, Bijeljine, Jasenovca, Dubice, Kostajnice i Zvornika. Vojni porazi prisilili su Osmanlije na sklapanje mira u Požarevcu, prema načelu »ono što tko posjeduje, neka mu i pripadne«. Odredbama mira Habsburgovcima je pripala zapadna Vlaška, Banat, sjeverna Srbija s Beogradom (teritorij između rijeka Drine, Morave i Timoka), Srijem, Pounje s gradovima Dubicom, Kostajnicom i Bosanskim Novim, te uski pojas uz desnu obalu rijeke Save s naseljima u Bosanskoj Posavini. Požarevačkim mirom zapravo je bila priznata stara hrvatska granica na cijelom dunavsko-savskom međurječju, sa Zemunom kao graničnom točkom na istoku. Odredbama mira austrijskim trgovcima bio je odobren slobodan uvoz svih vrsta roba, osim oružja i strjeljiva, a Habsburgovci su dobili pravo postavljati svoje konzule u većim trgovačkim mjestima. Razgraničenjem u Dalmaciji (tzv. Linea Mocenigo) mletački posjed proširio se prema sjeveru na Imotski i dolinu rijeke Cetine (tzv. Acquisto nuovissimo), te je obuhvaćao 12 220 km². Nova granica slijedila je greben planina Dinare i Kamešnice. Mlečani su u ratu izgubili Moreju (Peloponez) i posljednja uporišta na Kreti, te Gabelu na Neretvi, a morali su napustiti osvojeno područje u dubrovačkom zaleđu, odnosno u Hercegovini. Time su zapravo bile potvrđene odluke mira u Srijemskim Karlovcima 1699., kojima su Osmanskomu Carstvu bili prepušteni koridori radi razdvajanja teritorija Dubrovačke i Mletačke Republike: jedan prema zaljevu poluotoka Kleka južno od ušća Neretve (približno područje današnjega Neuma) i drugi, nešto uži (oko 3 do 4 km), uz potok Sutorinu na ulazu u Boku kotorsku. Mletačko-osmanska granica uspostavljena Požarevačkim mirom 1718. uglavnom je i današnja granica između Republike Hrvatske i BiH.
POŽAREVAČKI MIR ZA BOLJE SUTRA
https://www.youtube.com/watch?v=uBPf8Bq-1YU
NAJAVA IZLOŽBE ZA POŽAREVAČKI MIR
https://www.youtube.com/watch?v=U-Ulgilm3lQ
OBELEŽEN POŽAREVAČKI MIR
https://www.youtube.com/watch?v=oX7e_r-3czY