Milorad Pupovac pukao kao kokica komentirajući današnji incident!! 16/01/19
https://www.youtube.com/watch?v=IbiBXnds0Ko
NOVI GLOBUS DONOSI DRAMATIČNI POLITIČKI ESEJ BIVŠEG HRVATSKOG ŠEFA DIPLOMACIJE: RUŠI SE MEĐUNARODNI POREDAK! Hrvatskoj opet prijeti opasnost s Balkana
https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/novi-globus-donosi-dramaticni-politicki-esej-bivseg-hrvatskog-sefa-diplomacije-rusi-se-medunarodni-poredak-hrvatskoj-opet-prijeti-opasnost-s-balkana/8276606/
Kraj Hladnog rata i koncept ujedinjene i slobodne Europe omogućili su prije tri desetljeća demokratske promjene u bivšim komunističkim zemljama te proces nacionalne emancipacije potlačenih naroda od Baltika do Jadrana. U tom je kontekstu Hrvatska proglasila svoju neovisnu državu, koja je međunarodno priznata prije 27 godina. Iako je samostalnost ostvarena prvenstveno zbog suverene volje hrvatskog naroda, međunarodne okolnosti bile su vrlo važan element. Uostalom, u samoj preambuli Ustava piše da je država stvorena “na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi”.
Taj se poredak sada ponovno mijenja, kao što se mijenjao toliko puta u povijesti. Međutim, ovo je prvi put u modernoj eri da će Hrvatska taj turbulentni proces doživjeti kao neovisna i međunarodno priznata država. S obzirom na to da Hrvatska nije u poziciji presudno utjecati na globalne i europske procese, njena će budućnost prvenstveno ovisiti o sposobnostima prepoznavanja i prilagođavanja novim okolnostima.
Poredak koji se organizirao oko koncepta ujedinjene i slobodne Europe, s Amerikom kao pobjednikom Hladnog rata i međunarodnim liberalnim poretkom koji je poticao slobodnu trgovinu u globaliziranom svijetu - sada se raspada. Razbija ga i onaj koji ga je stvorio - SAD.
Umjesto integracije trenutno se odvija proces fragmentacije. Ona se očituje u sve žešćim sukobima unutar EU i unutarnjim grupiranjima poput onog srednjeuropskih članica oko Višegradske skupine ili Nizozemske, skandinavskih i baltičkih članica oko Nove hanzeatske lige. Proces fragmentacije također je paralizirao ili ispraznio od strateškog sadržaja niz europskih politika, među njima i politiku proširenja. Unatoč tehničkom otvaranju i zatvaranju poglavlja u pregovorima s EU zemlje Balkana ne mijenjaju suštinki svoje političke i ekonomske sustave. Pritom se Srbija i Albanija profiliraju kao ključni regionalni akteri na poluotoku. Srbija zbog ekspanzionističkog mentaliteta te određenog institucionalnog i državnog kapaciteta. Albanija pak crpi snagu i regionalnu relevantnost iz još uvijek dobre demografije.
Sve te svjetske i europske procese Hrvatska ne može zaustaviti niti na njih bitno utjecati. Utoliko je bespredmentno temeljiti politiku na konzervativnim postulatima obrane dosadašnjeg poretka. Njegova je promjena nepovratan proces, a naše su preferencije u tom smislu irelevantne. Međutim, to ne znači da Hrvatska mora biti pasivni promatrač. Naprotiv.
Od svih svojih susjeda Hrvatska je najviše zainteresirana za očuvanje mira na susjednom Balkanu. Hrvatska ostaje vrlo ranjiva prema svakoj eskalaciji tenzija ili izbijanju sukoba u susjednoj regiji, koji bi se lako mogli reflektirati na nas.
Dosad su procesi i mehanizmi proširenja EU i NATO osiguravali mir i sigurnost na tom području, ali njihovom erozijom otvorena su vrata novim izazovima. Pored većeg angažmana Rusije i Turske, na Balkanu se trenutno odvijaju dva procesa koje predvode Srbija i Albanija.
Imitirajući Moskvu i Ankaru u politici rekreacije interesnih sfera, Beograd pokušava isto učiniti na području većeg dijela bivše Jugoslavije. Ako postigne dogovor o Kosovu, uz snažnu potporu SAD-a, Rusije i Francuske, Srbija će ojačati svoj međunarodni položaj, a time i utjecaj na unutarnje prilike u zemljama bivše SFRJ. U takvom kontekstu, potrebno je voditi aktivnu politiku balansa snaga kako bi se izbjeglo stvaranje hegemona na Balkanu, a kako bismo time sebi osigurali dugoročni mir i slobodu.
Hrvatska sebe ne vidi na Balkanu, ne želi i ne može biti lider te regije niti njezin vodič prema EU. Uostalom, ni balkanske zemlje ne vide Hrvatsku u toj ulozi. Međutim, Hrvatska mora imati aktivnu politiku prema Balkanu zbog svoje nacionalne sigurnosti. Od Osmanlija do Miloševića, napadi na hrvatsku domovinu su uglavnom dolazili s Balkana.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Grabar-Kitarović putuje u Tursku, evo o čemu će razgovarati s Erdoğanom
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/grabar-kitarovic-putuje-u-tursku-evo-o-cemu-ce-razgovarati-s-erdoganom-foto-20190115
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana
Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.
Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.
U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.
Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.
Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.
Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.
Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.
Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.
Susret Predsjednice Republike Hrvatske i Predsjednika Republike Turske
http://predsjednica.hr/objava/1/1/2829
16. siječnja 2019.
Ankara, Republika Turska
Ceremonijom svečanog dočeka u Uredu predsjednika Republike Turske započeo je susret predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana.
Nakon tête-á-tête susreta predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Erdoğana i bilateralnog sastanka izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Turske, u nazočnosti dvoje predsjednika potpisani su Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, kazali su predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdoğan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.
Nakon sastanka, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta -prema riječima predsjednika Erdoğana, "u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti".
"Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije", kazao je predsjednik Erdoğan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., dodao je kako očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara. "U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo", kazao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: "Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni".
Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju. Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, kazao je predsjednik Erdoğan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi. Predsjednica je na sastanku naglasila kako su brojne hrvatske tvrtke za svoje proizvode stekle certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.
Nadalje, izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, "osobito s obzirom na globalnu važnost Turske". Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Europskoj uniji, podsjetio je turski Predsjednik te dodao kako očekuje da će u prvoj polovici 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.
"Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u Europsku uniju", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program "trija" EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće. "Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije" i to se izrijekom spominje u programu, kazala je.
Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe, o čemu je također bilo govora na sastanku. Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku za one koje to još nisu ostvarile, kazala je Predsjednica. "Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država jugoistočne Europe jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja", kazala je.
Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija. Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.
Oboje predsjednika ponovili su predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u Bosni i Hercegovini. "Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili", kazao je predsjednik Erdoğan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade Bosne i Hercegovine u čemu se kasni, iako su izbori bili u listopadu 2018.
Presidency Of The Republic Of Turkey
https://www.tccb.gov.tr/en/
President Kolinda Grabar-Kitarović of Croatia to Visit Turkey
https://www.tccb.gov.tr/en/speeches-statements/558/101595/president-kolinda-grabar-kitarovi-of-croatia-to-visit-turkey
FOLLOWING IS THE PRESS RELEASE ON PRESIDENT KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ OF CROATIA’S VISIT TO TURKEY:
President Kolinda Grabar-Kitarović of Croatia will pay an official visit to Turkey on January 16, 2019 at the invitation of President Recep Tayyip Erdoğan.
During the talks they will hold as part of the visit, President Erdoğan and President Grabar-Kitarović of Croatia will review all the aspects of the bilateral relations between Turkey and Croatia, and will discuss possible steps for the strengthening of cooperation in various areas.
The two leaders are also expected to exchange views on regional and international developments.
Respectfully announced to the public