Koreograf,dramaturg,redatelj i autor glazbenog aranžmana ovog novog baletnog spektakla na zagrebačkoj sceni je Jiri Bubeniček,baletni plesač,koji je nastupao na najeminentnijim europskim baletnim scenama,nositelj je brojnih nagrada za svoj plesački i koreografski rad,kojim se intenzivno bavi već nekoliko godina.Radi se o vrlo zreloj i svestrano plesački obrazovanoj ličnosti,koja kompilira s lakoćom sve plesačke tehnike koje nam je namrlo devetnaesto i dvadeseto stoljeće,da bi ispričao svoju fascinaciju popularnim romanom,na koji je već Fritz Lang stvorio remek djelo nijemog filma dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Lang je filmskom kamerom oslikao u maniri njemačkog ekspresionizma mračno,poratno doba,ubrzano dijeljenje društva na bogate i siromašne uslijed nagle industrijalizacije, porasta i sve veće dominacije kapitala,sve očitije socijalno raslojavanje umjesto društvenih i duhovnih vrijednosti.Danas,gotovo stotinu godina poslije,možemo samo konstatirati ispunjenje futurističkog nagovještaja o tragičnoj budućnost čovjeka novog doba, spisateljice Thee Von Harbou.
Koreograf Jiri Bubeniček u suradnji sa scenografom bratom Ottom,smješta radnju Metropolisa u gotovo zastrašujući,klaustrofobični masiv građevina,nebodera, podzemnih hodnika,koridora,u kojima se odvija robovski rad radnika,strojeva,u koji ne dopire danja svjetlost.Visoko gore, iznad tih industrijskih katakombi,u rajskim vrtovima živi vladar Metropolisa Fredersen i povlaštena društvena klasa u igri i zabavi.U tom dubokom raskoraku dvaju odvojenih svjetova događaju se ljudske drame,nesreće u podzemlju,upravljački aparat ne funkcionira,vladar se priklanja špijunaži da sazna istinu o nesreći u poduzeću,o kretanju vlastitog sina Fredera,koji se priklanja robovima rada .Zaljubljuje se u siromašnu djevojku Mariju,zaštitnicu bijedne djece,napušta tenisku razbibrigu,egzotične djevojke i ekskluzivne klubove u potrazi za Marijom.Zalazi u duboko podzemlje ,sudjeluje u radničkoj revoluciji i postaje Posrednikom između oca i obespravljnih,da im osigura dostojanstvo života.
To je tek u kratkim crtama sadržaj isprepleten nizom zamršenih scena u kojima izumitelj Rotwang stvori robot Hel nalik na Mariju da osujeti Frederovu ljubav,dovodi ga u halucinantno stanje u kojem vidi predskazanje uništenja Metropolisa.
Glazba koju je autor odabrao,uglavnom elektronska,stapala se s klaustrofobičnim vizurama zidina,pulsirala u zaglušujućem ritmu strojeva i diktirala tempo kretanja ljudskih masa,oslobođenih svake individualnosti poput robota .Savršeno ujednačeni,plesači zagrebačkog Baleta usvojili su ekspresiju Bubeničekove koreografije podzemnog robovskog svijeta rada.Najsvjetliji momenti u koreografskom radu bili su oni na glazbu M.Ravela i G.Faurea.Prekrasno koreografiran i otplesan duet Marije i Fredera koji su zanosno izveli Natalija Kosovac i Kornel Palinko,dali su neki svjetliji, ljudski emotivniji ton deprimantnoj atmosferi koja dominira cijelim djelom, potencirana teškom iako funkcionalnom scenografijom,koja obilato koristi sve danas dostupne scenske i svjetlosne efekte.Kostimografija Nadine Cojocaru slijedila je ideju koreografije i scenografije(posebno neprikladno iskače kostim Izumitelja,nalik šamanu urođeničkih plemena) i sve zajedno potsjećalo je na izloge iz socijalističkog doba, u kojima je bilo izloženo sve što se proizvodi, od lokomotive do igle.
Ponajbolji plesači zagrebačkog baleta,nositelji glavnih likova,Tomislav Petranović,Kornel Palinko,Takuya Sumitomo,Guilherme Gameiro Alves,Natalia Kosovac Iva Vitić Gameiro i drugi,odlično su odgovorili na ovaj vrlo zahtjevan koreografski izazov koji se kretao u širokom rasponu od gestikulacije do današnje moderne plesne tehnike.
Velike ansambl scene,rasplesale su ponajbolje plesačice i plesače zagrebačke scene u vrtoglavom plesu bez ostatka, bilo da se radi o frivolnim igrama u Vječnome vrtu,Yoshiwara klubu pa do radničkih scena u podzemlju,pokazale su veliku tehničku i umjetničku zrelost sadašnjeg zagrebačkog baletnog sastava.
Završetak baleta Metropolis,kad se pomalja sretniji,oslobađajući rasplet ove mračne,na momente zamorne priče, odvija se na glazbu J.S.Bacha,koja svojom širinom harmonija obavija izmučeni ljudski rod, dajući mu nadu u ljubav,razumijevanje i dobrotu.
Vrlo dobro opremljena programska knjiga s interesantnim tekstovima mnogo je pridonijela boljem razumijevanju zamršene radnje čitavog baletnog spektakla Metropolisa i približila donekle gledaocima vrijeme nastanka knjige i filma Thee Van Harbou i Fritza Langa,kao inspiracije ovog Bubeničekovog baletnog uprizorenja.