Kazimir Bačić
http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/b/bacic-kazimir/
inženjer (1961). Diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i završio GMP na IEDC-ju – Bled School of Management. Na HRT-u od 1984. na inženjerskim poslovima, potom rukovoditelj Tehnike HTV-a i pomoćnik glavnoga ravnatelja HRT-a za razvoj i tehnologiju. Sudjelovao u tehničkoj realizaciji velikih projekata, kao što su Eurosong, praćenje posjeta papa Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Hrvatskoj, Svjetski skijaški kup, Olimpijske igre. Vodio je ili sudjelovao u izradbi i provedbi mnogih projekata TV tehnike i tehnologije, kao što su projektiranje i opremanje studija Anton Marti i Angel Miladinov, digitalizacija proizvodnje Informativnog programa, uvođenje sustava virtualne scene, automatizacija TV programa, uvođenje eksperimentalnog HD emitiranja TV signala. Aktivno sudjelovao u radu ekspertne grupe EBU projekta Vision 2020. Član radne skupine Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za prijelaz s analognoga na digitalno zemaljsko emitiranje (DVB-T), od 2006. aktivni član Tehničkog odbora EBU-a (EBU TC), krovnoga tehničkog tijela EBU-a za tehnologiju i inovacije.
Kazimir BAČIĆ (s papirima) u razgovoru s Krešimirom Macanom uz SNG vozilo pred Domom HRT-a,2003
http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/b/bacic-kazimir/
HRT
http://www.hrt.hr
Umro istaknuti ekonomist i političar Marko Veselica
http://vijesti.hrt.hr/374922/umro-marko-veselica
Marko Veselica, istaknuti ekonomist i političar kojega su zbog angažmana i zatvaranja u vrijeme Hrvatskog proljeća proglasili 'hrvatskim Mandelom', preminuo je jutros u Klinici "Dr. Fran Mihaljević" nakon duge i teške bolesti, doznaje se od obitelji.
Kao istaknutog sudionika Hrvatskog proljeća pod optužbom za "hrvatski nacionalizam" uhitile su jugoslavenske komunističke vlasti 1972. godine i osuđen je na višegodišnji zatvor. Za Amnesty International bio je "zatvorenik savjesti". U svojim se istupima prije zatvaranja zalagao za tržišnu ekonomiju te veću samostalnost i državnost Hrvatske. Nakon izlaska iz zatvora bilo mu je zabranjeno javno istupanje te je ponovno 1981. uhićen i osuđen na zatvor zbog potpisivanje peticije kojom se tražilo puštanje političkih zatvorenika te intervjua njemačkom "Der Spiegelu" pod naslovom "Hrvatsko pitanje - smrtna bolest Jugoslavije".
Sveukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo više od 12 godina, a nakon izlaska nije htio pobjeći iz SFRJ u emigraciju jer bi ga, kako je rekao prijateljima, ubili jugoslavenski agenti. Krajem 1980-ih sudjelovao je u osnivanju HDZ-a. Poslije je osnovao i Hrvatsku demokratsku stranku, zajedno s bratom Vladom i Ivanom Gabelicom, a zatim i Hrvatsku kršćansko-demokratsku uniju. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru od 1995. do 2000. godine.
Marko Veselica rodio se 9. siječnja 1936. godine u Glavicama kod Sinja, a studirao je i doktorirao ekonomiju u Zagrebu. U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je zastupnik Grada Zagreba u Društveno-političkom vijeću Savezne skupštine. Bio je u vrhu Matice hrvatske kad je 1972. godine protiv njega i još deset članova podnesena kaznena prijava "zbog osnovane sumnje da su učinili krivično djelo kontrarevolucionarnog napada na državno i društveno uređenje i kazneno djelo udruživanja protiv naroda i države", a nakon toga slijedilo je suđenje i zatvor.
Hrvatski sabor minutom šutnje odao počast Veselici
Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov je u svoje i ime saborskih zastupnica i zastupnika uputio pismo sućuti obitelji preminulog Marka Veselice. "Njegov je život obilježila dugotrajna beskompromisna politička i ljudska borba za prava i slobodu hrvatskoga naroda. Njegova uloga u Hrvatskom proljeću, kao i u vremenima koja su uslijedila, postala je sinonim za hrvatsku političku emancipaciju. Zbog toga ćemo ga se zauvijek prisjećati kao hrvatskog velikana, koji je u ključnim trenucima dao presudni doprinos u stvaranju samostalne Hrvatske", navodi Petrov u pismu.
U povodu 45. godišnjice uhićenja hrvatskih proljećara, prije mjesec dana, teško oboljelog Marka Veselicu posjetio je premijer Andrej Plenković.
In memoriam Marku Veselici: Hrvatsko proljeće - Sedamdesete
http://hrtprikazuje.hrt.hr/374953/in-memoriam-marku-veselici-hrvatsko-proljece-sedamdesete
17. veljače na HRT1 u 23 sata
U povodu smrti Marka Veselice, istaknutog ekonomista i političara kojega su zbog angažmana i zatvaranja u vrijeme Hrvatskog proljeća proglasili 'hrvatskim Mandelom', prikazujemo posljednju 9. epizodu dokumentarne serije Hrvatsko proljeće.
Epizoda Sedamdesete dokumentarne serije Hrvatsko proljeće govori o sudbinama ljudi koji su aktivno sudjelovali u događajima nazvanima Hrvatsko proljeće te o političkim procesima koji su naznačili raspad Jugoslavije.
Scenarij: Hrvoje Klasić, Miljenko Bukovčan i Kruno Kušec Režija: Miljenko Bukovčan
Urednik:Ninoslav Lovčević Godina proizvodnje: 2010.
Vijeće Filozofskog fakulteta riješilo problem "400 sudbina"
http://vijesti.hrt.hr/374876/vijece-filozofskog-fakulteta-rijesilo-problem-400-sudbina
Predsjednica održala središnji govor na međunarodnom skupu o Balkanu
http://vijesti.hrt.hr/374877/predsjednica-odrzala-sredisnji-govor-na-meunarodnom-skupu-o-balkanu
Danas u Münchenu počinje 53. sigurnosna konferencija na kojoj će prvi put sudjelovati nova američka administracija. Jučer je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala u palači princa Carla na skupu o novoj ulozi Balkana u budućnosti euroatlantske sigurnosti.
Prinz-Carl-Palais
https://en.wikipedia.org/wiki/Prinz-Carl-Palais
The Prinz Carl Palais in Munich is a mansion built in the style of early Neoclassicism in 1804-1806. It was also known as the Palais Salabert and the Palais Royal, after its former owners. The Prinz-Carl-Palais was planned in 1803 by the young architect Karl von Fischer for Abbé Pierre de Salabert, a former teacher of King Maximilian I Joseph of Bavaria. On the death of the Abbé Salabert in 1807, Maximilian I Joseph acquired the building. After his death in 1825, his son, Ludwig I, gave the building to his brother Prince Carl. He ordered Jean-Baptiste Métevier and Anton Schwanthaler to decorate the rooms. After Carl's death the Palais served as Diplomatic mission for Austria-Hungary from 1876 onwards before it became a residence for the Bavarian Prime Ministers in 1924.
Počasna gošća srdačno je dočekana. Hrvatska predsjednica održala je središnji govor večeri i upozorila na ponovnu destabilizaciju jugoistočne Europe. Ta regija, poručila je, mora postati jedan od prioriteta NATO-a i Europske unije.
Hrvatska snažno podržava proširenje Europske unije i NATO-a na jugoistočnu Europu i spremna je pomoći svakoj zemlji koja se odluči na taj izazovan put uvođenja zahtjevnih reformi, izjavila je predsjednica.
Stanje u zemljama jugoistočne Europe lošije je nego prije, a Europska unija na tom je području smanjila svoju aktivnost i važnost, upozorio je slovački ministar vanjskih poslova. Taj prostor koji smo napustili, odmah su popunili drugi igrači - Rusija, Turska, Saudijska Arabija. Ja ih ne krivim, postupili su logično, rekao je Miroslav Lajčak.
Dio područja koje je Zapad zapostavio je i Crna Gora. U NATO bi mogli ući do kraja godine, no članstvo u Europskoj uniji i dalje se čini dalekim.
Projekt europske integracije pod utjecajem je snažnih centrifugalnih sila, poručio je predsjedatelj Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger. Mir i prosperitet Europske unije moguće je trajno osigurati samo ako se pobrinemo da i naši susjedi žive u miru i prosperitetu. To, naravno, uključuje zemlje zapadnoga Balkana, rekao je Ischinger. Osvrnuo se i na sutrašnji početak sigurnosne konferencije, koju je najavio kao povijesnu.
Na Minhenskoj konferenciji sudjelovat će više od 30 šefova država i vlada. Nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika ove je godine u fokusu budućnost transatlantskih odnosa i NATO-a. Na marginama konferencije hrvatsku predsjednicu i ministra vanjskih poslova očekuju i brojni bilateralni susreti.
Prinz-Carl-Palais,photos
https://www.google.hr/search?q=Palace+of+prince+Carl+Munchen&client=opera&hs=n6S&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwi_16P7xJfSAhWFkSwKHamPBq0QsAQIIQ&biw=1745&bih=85
Prince Carl Palace Stock Photos
http://www.alamy.com/stock-photo/prince-carl-palace.html
Predsjednica na 53. Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji
http://predsjednica.hr/objava/1/1/1369
17. veljače 2017. München, SR Njemačka
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na otvorenju 53. Münchenske sigurnosne konferencije te održala niz bilateralnih sastanaka. Nakon sastanka s predsjednikom Republike Azerbajdžana Ilhamom Alijevim i predsjednikom Islamske Republike Afganistana Ashrafom Ganijem hrvatska Predsjednica kazala je kako su se vodili razgovori o vrlo konkretnim stvarima, kao što su gospodarska suradnja i snaženje trgovine i investicija.
Na marginama sigurnosne konferencije predsjednica Grabar-Kitarović održala je sastanke s finskim predsjednikom Sauliem Väinämöm Niinistöm i bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim te s predsjednikom Republike Poljske Andrzejom Dudom s kojim je razgovarala o predstojećem sastanku Inicijative triju mora u Poljskoj, u srpnju ove godine.
Hrvatska predsjednica izrazila je zadovoljstvo odlukom Europske komisije da Hrvatskoj dodijeli 102 milijuna eura iz fondova za povezivanje Europske unije za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku. „To je iznimno dobra vijest i vjerujem da je tome pridonijela Inicijativa triju mora. Svakako čestitam i Vladi na radu s Komisijom, što su uspjeli osigurati ta sredstva. Poanta Inicijative triju mora jest upravo povezivanje sjevera i juga srednjoeuropskog prostora“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
Osvrnuvši se na današnje rasprave na Sigurnosnoj konferenciji kazala je kako se puno raspravljalo o transatlantskim odnosima te o budućnosti Europe i Europske unije. „Ono što mi se ne sviđa jesu mišljenja o Europi nekoliko brzina ili Europi koja bi imala jezgru od šest država članica plus onu periferiju“, kazala je Predsjednica. Zaključila je kako „u ovim fluidnim vremenima treba iznimno puno raditi na povezivanju s drugim državama, na jačanju europskih vrijednosti, ali i na snažnijem pozicioniranju Hrvatske u Bruxellesu i općenito u Europskoj uniji“.
Sudjelovanje Predsjednice na međunarodnom skupu o Balkanu
http://predsjednica.hr/objava/1/1/1364
16. veljače 2017. München, SR Njemačka
Uoči otvaranja Minhenske sigurnosne konferencije, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na skupu koji se održava u njezinom okviru pod nazivom „Budućnost euroatlantske sigurnosti – nova uloga za Balkan?“, na poziv saveznog ministra za hranu i poljoprivredu i predsjednika Njemačkog atlantskog društva Christiana Schmidta i direktora Bavarske državne kancelarije i bavarskog državnog ministra Marcela Hubera, na kojem je održala glavni govor i sudjelovala u raspravi.
"Euroatlantske integracije na meti su nekih zemalja koje se u to nelegitimno miješaju", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Ocijenila je da su Europska unija i NATO izgubili interes za jugoistočnu Europu, pa su oživjele stare nacionalističke i ekspanzionističke vizije, ojačao radikalni islamizam i "uključenost trećih zemalja, posebno Rusije".
"Hrvatska snažno podupire proširenje Europske unije i NATO-a, ali i suverenu volju drugih da sami biraju svoje saveznike", kazala je Predsjednica. "Ono što ne toleriramo je miješanje drugih država u donošenje odluka, što se događa u nekim susjednim državama", istaknula je spomenuvši kao primjer Crnu Goru. "Crna Gora je bila izložena pokušajima mijenjanja smjera i svrgavanja vlasti, što jedva da je bilo primijećeno", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović govoreći o zemlji koja je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji i u završnoj je fazi pristupanja NATO-u.
Pozvala je Uniju da ne "ostane slijepa" prema mladim demokracijama i da pomogne Makedoniji, koja u suprotnom neće moći biti "čuvar" od ilegalnih migracija.
"Europa bi trebala ozbiljno razmisliti kako se boriti protiv radikalnog ekstremizma, rasta etničkih napetosti i hibridnih prijetnji koje oblikuju politički okoliš u našem okruženju", kazala je. "Gubimo i srca i umove ljudi. Ako brzo ne djelujemo, netko će drugi uskočiti na naše mjesto", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.