HAZU
akademik Drago Grdenić
Datum rođenja: 31.08.1919
Mjesto rođenja: Križevci
Datum smrti: 07.09.2018
Mjesto smrti: Zagreb
Akademske titule:
doktor znanosti
akademik
professor emeritus
Institucije:
redoviti profesor u miru - Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
professor emeritus - Sveučilište u Zagrebu (25.02.1997. - 07.09.2018)
rektor - Sveučilište u Zagrebu (1976. - 1979.)
Funkcije u Akademiji:
glavni tajnik - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (30.03.1973. - 14.03.1975.)
Članstvo u Akademiji:
redoviti član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (26.01.1973. - 07.09.2018)
izvanredni član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (23.06.1959. - 26.01.1973.)
Drago Grdenić, redoviti profesor anorganske kemije u miru, rođen u Križevcima 31. kolovoza 1919., diplomirao kemiju god. 1942. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1942.- 45. borac antifašističkog pokreta i član Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a, god. 1945. profesor Više pedagoške škole u Splitu. God. 1946.- 48. na postdiplomskom studiju u Moskvi u Institutu organske kemije AN SSSR kod profesora A. N. Nesmejanova i A. I. Kitajgorodskoga, gdje se specijalizirao iz rendgenske kristalografije istraživanjem kristalne strukture alkilživinih halogenida.
God. 1951. doktorat s disertacijom Rendgenografska istraživanja nekih organoživinih spojeva na Sveučilištu u Zagrebu. God. 1955. - 56. postdoktorski studij na Sveučilištu u Oxfordu kod profesorice Dorothy C. Hodgkin (nobelovke 1964.) s kojom je objavio dva rada o strukturi bakterijskog pigmenta feroverdina.
Od god. 1946. asistent, od 1952. docent, od 1956. izvanredni, od 1960. redoviti profesor Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu za kolegije: Opća kemija, Anorganska kemija, Kristalokemija, Anorganska stereokemija, Rendgenska strukturna analiza, Organometalni spojevi i Povijest kemije. Umirovljen god. 1985.
God. 1952. osnovao Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a na Strossmayerovom trgu 14, god. 1962. preselio ga u Ul. kralja Zvonimira 8, gdje je adaptirao i opremio prostorije za kemijsku nastavu i istraživanje (preparativne metode, IR-spektri, rendgenska difrakcija, magnetokemija, mikroanaliza i dr.), te osnovao knjižnicu koja broji oko 5200 knjiga.
Član Odbora za izgradnju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, u kojem je od 1952.- 61. vodio Odjel strukturne i anorganske kemije. God. 1960.-74. direktor Sveučilišnog instituta za anorgansku i analitičku kemiju, 1960.- 62. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, 1976.-79. rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1959. izvanredni, od 1973. redoviti član JAZU, god. 1973.-75. njen glavni tajnik. Dopisni član ANUBiH (1975.) i SAZU (1976.). Član Hrvatskog kemijskog društva (1945.), Royal Society of Chemistry (1955.), American Chemical Society (1959.). Počasni član Hrvatskog prirodoslovnog društva (1980.), počasni savjetnik Instituta Ruđer Bošković (1970.). Odgovorni urednik časopisa Priroda (1948.-55.), predsjednik Hrvatskog kemijskog društva (1970.-72.), član savjeta međunarodnog časopisa Inorganica Chimica Acta (Padova, 1974.- 88.), osnivatelj i predsjednik Jugoslavenskog kristalografskog centra pri JAZU (1966.-91.) i glavni urednik njegova Godišnjaka.
God 1950. prvi u nas primijenio metodu rendgenske difrakcije za određivanje kristalne i molekulske strukture, te s brojnim suradnicima osnovao zagrebačku školu strukturne kemije.
Ustanovio kvadratnu antiprizmu za koordinaciju teorija (Nature, London 1958., Acta Cristallogr. 1959.), otkrio alkilživine oksonijeve i sulfonijeve spojeve (J. Chem. Soc. London 1958; 1962.), postavio pravila o koordinaciji živinog atoma u kristalima živinih spojeva (Quarterly Reviews of the Chemical Society, London 1965; Wedepohls Handbook of Geochemistry, Berlin 1969; Structural Studies, a Volume in Honour of Dorothy Hodgkin, Oxford 1981.), definirao Hofmannovu bazu i ustanovio permerkurirani metan, acetaldehid i octenu kiselinu (Chem. Comm. London 1974.; J. Organomet. Chem. London 1978.-91.), odredio kristalnu strukturu niza živinih kompleksnih i organskih spojeva (Croat. Chem. Acta 1957., 1989.; Inorg. Chem. 1964., 1973.).
Ukupno 88 znanstvenih publikacija.
Udžbenik: Molekule i kristali - uvod u strukturnu kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 1973. (5. izdanje 2005.).
Povijest kemije, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001.
Drago Grdenić, Alkemija, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.
Od 29 stručnih radova tu su prikazi:
"Organometalni spojevi" i "Živa" u Tehničkoj enciklopediji HLZ,
"Struktura alifatskih organoživinih spojeva“, Kemija u industriji (1987.),
"Sto godina sveučilišne nastave kemije", Croat. Chem. Acta (1975., 1977.),
"Prvi hrvatski kemičari", Kemija u industriji (1993.),
Komentar, rječnik i pogovor dvojezičnom izdanju Dominove Dissertatio physica iz god.1784., JAZU 1987.
Popularizacija kemije u izdanjima Hrvatskog prirodoslovnog društva i člancima u Prirodi 1945.-95.
Republička nagrada za znanost "Ruđer Bošković" (1961.),
Nagrada grada Zagreba (1975.),
Republička nagrada za životno djelo (1985.),
Nagrada AVNOJ-a (1988.),
Medalja "Božo Težak" Hrvatskog kemijskog društva (1990.).
Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti (2010.).
U 100. godini umro akademik Drago Grdenić, najstariji član HAZU
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-100-godini-umro-akademik-drago-grdenic-najstariji-clan-hazu-foto-20180911
Akademik Drago Grdenić, istaknuti hrvatski kemičar i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, umro je u 100. godini u Zagrebu, priopćila je u ponedjeljak Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), čiji je Grdenić bio najstariji član i njen nekadašnji glavni tajnik
Umro je veliki hrvatski kemičar i jedan od osnivača Instituta Ruđer Bošković
https://www.telegram.hr/zivot/umro-je-jedan-od-najvecih-hrvatskih-kemicara-i-osnivaca-instituta-ruder-boskovic/
Akademik Drago Grdenić preminuo je u 100. godini života, imao je briljantnu karijeru
Tužan dan za akademsku zajednicu: Preminuo bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnji profesor PMF-a
https://srednja.hr/istaknuto/tuzan-dan-akademsku-zajednicu-preminuo-bivsi-rektor-sveucilista-zagrebu-dugogodisnji-profesor-pmf-a/
photos
https://www.google.com/search?q=akademik+drago+grdenić&client=opera&hs=mhm&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=2ahUKEwjmyJ635rfdAhXIY1AKHfV9DMEQsAR6BAgFEAE&biw=1860&bih=896
Drago Grdenić
http://rektorat.unizg.hr/rektori/dgrdenic.htm