Darko Gašparović
http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/dgasparovic
Datum rođenja: 27.04.1944 Mjesto rođenja: Zagreb
Adrese: Posao: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku, Trg Ivana Klobučarića 1, 51000 Rijeka
Akademske titule: profesor doktor znanosti
Institucije: redoviti profesor u miru - Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku (2010. - ...)
Članstvo u Akademiji: član suradnik - Razred za književnost (15.05.2014. - ...)
Curriculum Vitae
Darko Gašparović, doktor društveno-humanističkih znanosti, teatrolog, dramaturg, kazališni kritičar i dramski pisac, rođen je u Zagrebu 27. travnja 1944. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1963., diplomirao u Filozofskome fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i francuski jezik s književnošću 1969. Poslijediplomski studij završio magisterijem u istome Fakultetu 1976. tezom Krležina rana dramatika, a doktorat iz područja društveno-humanističkih znanosti postigao u Sveučilištu u Zagrebu 1986. tezom Teorijski aspekti apsurda i anarhije u književnosti Janka Polića Kamova.
Od proljeća 1974. do danas živi i djeluje u Rijeci.
1969.-1971. glavni i odgovorni urednik kazališnog časopisa Prolog, Zagreb;
1972.-1974. inspicijent Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
1974.-1981. dramaturg Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
1981.-1993. znanstveni asistent, potom docent za stilistiku i teoriju književnosti u Filološkom odjelu Pedagoškoga (potom Filozofskoga) fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
1986.-1990. voditelj glumačke klase u dislociranome odjeljenju Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba u Rijeci, gdje kroz svih osam semestara predaje kolegij Povijest drame i kazališta;
1989.-1992. umjetnički voditelj Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, a u sezoni 1993./94. i cijeloga Kazališta;
1993.-1994. zamjenik gradonačelnika i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke;
1994.-1998. intendant Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
1998.-2001. viši asistent za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
1997.-2003. kao docent i izvanredni profesor u Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje svjetsku književnost, teatrologiju i povijest hrvatskoga kazališta.
Od 1. rujna 2003. do 22. lipnja 2005. u zvanju redovitoga profesora drži kolegije hrvatske konverzacije, suvremene književnosti, pjesništva i drame u Odjelu za južnoslavenske studije Korejskoga sveučilišta za strane studije (HUFS) u Seulu, Republika Koreja.
Od 2001. izvanredni profesor teorije književnosti i teatrologije u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
Od 2006. redoviti profesor.
Od travnja 2010. je u mirovini.
U svibnju 2014. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Od 1965. do danas u brojnim listovima i časopisima objavio je petstotinjak kazališnih kritika i eseja, feljtona, polemika, kolumni. Bio je stalni suradnik listova za kulturu Kamov, Hrvatsko slovo, Vijenac. Suradnik je u stručnim časopisima Kazalište i Hrvatsko glumište, a često se javlja u Republici, Forumu, Književnoj Republici, Riječkome teološkom časopisu, Književnoj Rijeci, Novome Kamovu, Novoj Istri. Od 2007. godine do danas objavljuje stalnu kolumnu Promisao u obiteljskoj kršćanskoj reviji Kana. Tijekom posljednjih tridesetak godina sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, s domaćom i međunarodnom referencom. U zbornicima tih skupova objavio je šezdesetak izvornih znanstvenih članaka, preglednih radova, prethodnih priopćenja i stručnih radova.
Uređivao je časopise Prolog (Zagreb, glavni urednik), The Bridge/Most (Zagreb), Dometi (Rijeka), Prolog/teorija/tekstovi (Zagreb, glavni urednik), Književna Rijeka (glavni urednik). Bio je član organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenoga skupa Riječki filološki dani, a od 1996. do danas član je odbora međunarodnoga skupa Krležini dani u Osijeku.
U uredničkome radu ističu se Odabrana djela Andréa Gidea u osam knjiga, Otokar Keršovani, Rijeka, 1980. i Izabrana djela Janka Polića Kamova, edicija Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 2007.
Od dolaska u Rijeku 1974. godine intenzivno se bavio dramaturškim radom, surađujući s nizom istaknutih hrvatskih i inozemnih redatelja. Za riječko Kazalište dramatizirao je dva romana hrvatskih pisaca 20. stoljeća – Vježbanje života Nedjeljka Fabrija (1990.) i Vuci Milutina Cihlara Nehajeva (1992.), a za Kazalište JAK u Malome Lošinju adaptirao je za scensko izvođenje starohrvatsku cresku Muku (1994.). Te su izvedbe, osobito Vježbanje života, doživjele velik uspjeh i brojna priznanja i nagrade.
Član je Društva hrvatskih književnika, Matice Hrvatske, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga centra ITI, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika, Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Od 2014. član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Knjige
Pismoto niz vekovite, na makedonski prevela Pavlina Taseva, Skopje 2016. – književno-kulturološkim ogledi
Dubinski rez, Zagreb, siječanj 2012. – dramatološke i teatrološke studije
Trag Koreje, Rijeka, 2007. – dnevnici, zapisi, putopisi
Kamov, Rijeka 2005. – književno-znanstvena monografija
Frankapanski diptih, Rijeka, 2002. – drame
Barač – život za rafineriju, Rijeka, 1994. – dramska jednočinka
Kamov apsurd anarhija groteska, Zagreb, 1988. – književno-znanstvena studija
Pismo i scena, Rijeka, 1982. – kazališni ogledi i kritike
Dramatica krležiana, Zagreb, 1977., drugo dopunjeno izdanje 1989. – književnoteorijsko-teatrološka studija
Artaudova ideja kazališta i drugi eseji, Zagreb, 1974. – kazališni ogledi
Nagrade i priznanja
Nagrada Antun Branko Šimić za mlade pisce 1973.
Nagrada Dubravko Dujšin za kazališnu umjetnost 1992.
Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi 1995.
Nagrada Grada Rijeke 2006.
Medalja zahvalnosti Sv. Vida Riječke nadbiskupije 2011.
Nagrada Marko Fotez za teatrologiju Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti 2012.
Prva nagrada za putopis na 5. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ Križevci 2013.
Nagrada Grada Rijeke za životno djelo 2015.
Svjetska nagrada za humanizam/ Ohridske humanističke akademije za 2016. godinu, dodijeljena u Ohridu 18. siječnja 2016.
http://www.fiuman.hr/preminuo-ugledni-teatrolog-i-sveucilisni-profesor-darko-gasparovic/
http://www.novilist.hr/Kultura/Preminuo-ugledni-teatrolog-dramaturg-i-knjizevnik-Darko-Gasparovic
http://www.tportal.hr/kultura/kazaliste/459239/Preminuo-dramaturg-i-knjizevnik-dr-Darko-Gasparovic.html
Darko Gašparović,photos
https://www.google.hr/search?q=Darko+Gašparović&client=opera&sa=N&biw=1745&bih=856&tbm=isch&tbo=u&source=univ&ved=0ahUKEwicoO-Y6rPRAhXCfhoKHbhVBdM4ChCwBAgd
KOMEMORACIJA ZA PROF. DR. SC. DARKA GAŠPAROVIĆA
http://www.rijeka.hr/KomemoracijaZaProf
Rijeka, 11. siječnja 2017.
U četvrtak, 12. siječnja 2017. godine, u 12 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, Korzo 16/prizemlje, održat će se komemoracija posvećena pokojnom prof.dr.sc. Darku Gašparoviću, uglednom intelektualcu, teatrologu i sveučilišnom profesoru, koji je nakon kratke i teške bolesti preminuo 7. siječnja, u 73. godini života.
Na komemorativnom skupu govorit će:
Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke
Erik Fabijanić, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije
izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
dr.sc. Adriana Car Mihec, red. prof., u ime Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa
Goran Crnković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rijeci
Bože Mimica, u ime Društva hrvatskih književnika
akademik Petar Strčić, povjesničar, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
dr. sc. Marin Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca